Charles Bukowski

Charles (Hank) Bukowski (Andernach, 1920 - San Pedro, 1994), američki pjesnik, romanopisac i pisac kratkih priča, poznat je po prepoznatljivom stilu pisanja kojeg odlikuje krajnja jednostavnost i otvorenost, ali i često neugodni opisi i nebirani ulični žargon.

Svojim nekonvencionalnim, često autobiografskim pričama o kockanju, pijančevanju, seksu, muško-ženskim odnosima, stekao je široko čitateljstvo. Jedna od važnijih odrednica njegovog djela nesumnjivo je humor, makar zbog svoje grubosti nije po svačijem ukusu.

Na početku je Bukowski prvenstveno postao poznat po svojoj poeziji, no sam se nije smatrao pjesnikom, nego jednostavno - piscem. Započevši zbirkom "Flower, Fist and Bestial Wail" (1959) svake godine objavljivao je barem po jednu zbirku poezije, sve do "The Last Night of the Earth Poems" (1992). 1963. godine, kad je objavljena zbirka "It Catches My Heart in Its Hands", Bukowski već ima vjerne sljedbenike, privučene njegovom krajnjom iskrenošću, "prizemnim" temama i uličnim rječnikom.

Od kraja šezdesetih Bukowski je pisao kratke priče koje se redom odlikuju autobiografskom osnovom, duhovitošću, iskrenošću i nepristojnim riječima. Od kratkih priča treba spomenuti "Erections, Ejaculations, Exhibitions and General Tales of Ordinary Madness" (1972), i "Južno od mjesta gdje sjevera nema" ("South of No North", 1973) te "Muziku vrele vode" ("Hot Water Music", 1983). Od njegovih romana najvažniji su "Pošta" ("Post Office", 1971), "Zabilješke starog pokvarenjaka", ("Notes of a Dirty Old Man", 1973), "Lovac ispod žita" ("Ham on Rye", 1982) i posthumno objavljen roman "Šund"; ("Pulp" , 1994). Ipak, tek nakon što je napisao scenarij po kojem je snimljen film "Barfly", napokon je postao popularni autor.

Djela Bukowskog većim su dijelom autobiografskog karaktera, glavni im je protagonist uglavnom Henry Chinaski, piščev alter-ego. U "Lovcu ispod žita" pratimo ga kroz djetinjstvo i mladost, dok u romanu "Faktotum" ("Factotum", 1975) Chinaski, ovoga puta kao odrastao čovjek, luta od grada do grada, mijenjajući poslove i žene. Henry Chinaski je lik koji ne priznaje vladajuće modele ponašanja, a izlaz traži u birtijama i seksualnim ekshibicijama. On ubrzano mijenja zanimanja, bježeći na taj način pred rutinom i prosvjedujući protiv svijeta svedenog na rad i red, a braneći pravo na alternativu, koja podrazumijeva spontanost i prirodnost.

Teško je pobrojati koliko je poslova promjenio u ovoj knjizi, i na kakve je sve manevre bio spreman Bukowskijev literarni blizanac. Najprije je radio u distribuciji novina, a potom kao slovoslagar, skladištar auto-dijelova, raznosač postera, radnik u tvornici psećih kolačića, perač žaluzina, istovarivač željezničkih vagona, šljaker u pogonu tekstilne konfekcije, vozač kamiona Crvenog križa, prodavač slikarskih potrepština, paker neonskih cijevi, pekar, hotelski nosač i tako dalje. Istovremeno, landrajući Sjedinjenim državama od sjevera do juga, drndajući se danima i noćima u autobusu, vucarajući sa sobom kartonski kofer i obaveznu bocu viskija za okrepu, on se grozi svega što bi morao raditi samo da bi jeo i preživio, grozi se rutine i tempa koji svoje zatočenike pretvara u mehaničke lutke.

I kao što je Bukowski napisao u scenariju za film "Barfly": "Tko je izmislio pravilo da svatko mora 'biti netko'...", tako Chinaski odbija biti netko unutar opće-prihvaćenih društvenih pravila, on odbija definirati sebe u okvirima posla i ostalim površnim obilježjima društvene uspješnosti, koje doživljava ograničavajuće.

Komentari (0)