Mondovino intro

Da je žanr dokumentarca trenutačno 'in' lako se da zaključiti iz programa nekog od recentnih filmskih festivala kao i iz redovnih kino projekcija, gdje se paralelno s igranim blockbusterima tjednima reklamiraju filmovi M. Moorea ili 'Super veliki ja' (anti-junk food dokumentarac o tipu koji mjesec dana jede samo hranu iz McDonaldsa i jedva preživi).

PODROOM FILM uređuje: podroom

MONDOVINO intro


Da je žanr dokumentarca trenutačno 'in' lako se da zaključiti iz programa nekog od recentnih filmskih festivala kao i iz redovnih kino projekcija, gdje se paralelno s igranim blockbusterima tjednima reklamiraju filmovi M. Moorea ili 'Super veliki ja' (anti-junk food dokumentarac o tipu koji mjesec dana jede samo hranu iz McDonaldsa i jedva preživi).

Zanimljivo je da se posebno oni popularniji među njima mahom bave 'teškim' temama, političkim zataškavanjima, socijalnim nepravdama, raskrinkavanjem velikih korporacija i tome slično. Premijerno prikazan na Cannesu 2004. g., Mondovino je dokumentarac kojeg često prati slična reputacija kontroverznog filma (čak su ga nazivali i 'vinskim ekvivalentom Farenheitu 9/11').

Naime film je istovremeno putopis po vinskim regijama, hommage vinu ali i vrlo direktno propitivanje politike vina. I dok će Stranputice uglavnom ostati zapamćene kao film o vinu koji svi vole (osim vjerojatno uzgajivači merlota), Mondovino je iza sebe ostavio lančanu reakciju polemika, članaka po vinskim časopisima, postova na raznim blogovima, chatovima itd. Do hrvatskih film-festivala i kinematografa još nije uspio doći; previd je to kojeg bi bilo dobro ispraviti kako zbog relevantnosti vinske priče, tako i zbog svih onih koji će inače ostati zakinuti za jedan fascinantan dokumentarac.

Redatelj Johnatan Nossiter osim nagrađivanih filmova iza sebe ima i karijeru sommeliera u njujorškim restoranima i pisca vinskih kolumni za New York Magazine, uz sve to govori (u filmu, tečno) pet jezika; sve u svemu radi se o liku s dovoljno kulturnog kapitala i šarma da mu pođe za rukom izvesti Mondovino koji se sastoji od niz intervjua koje je Nossiter vodio s nekim od najutjecajnijih, ali i najživotopisnijih aktera vinskog svijeta koji pred kamerom ispovijedaju svoje radikalno različite vizije vina i svijeta.

Filmu na kojem je redatelj radio četiri godine neki zamjeraju dužinu (oko 2 sata) i kameru koja često djeluje nestabilno i ne fokusirano; za neke druge, dva su sata prošla neprimjetno, a nesavršena kamera dio je šarma filma (i sasvim razumljiva stvar ako uzmemo u obzir Nossiterovu izjavu da je u drugoj ruci često držao čašu vina.)

Na njegovom globalnom vinskom itineraru kroz dijelove Sardinije, Bordeauxa, Napa Valleya, Argentine itd., osim celebritija poput kritičara Roberta Parkera, Michaela Broadbenta, obitelji Mondavi, Antinori, flying winemakera Michela Rollanda izranjaju i 'mali' vinari i vinski entuzijasti - tipa starog Battiste Coulumbua koji će, stojeći pored svoje gospođe Line u njihovom vinogradu Malvasie di Bose na Sardiniji, objasniti nezainteresiranost za vinograde današnjih Sardinaca gubitkom dostojanstva i identiteta, konzumerizmom?.uglavnom, da se čovjek zbezekne pred lucidnošću ovog 'filozofa iz vinograda'. Ili neodoljivi Hubert de Montille i njegove prepirke sa sinom oko 8 ha u Volnayu u Burgundiji, prikazane kao kontrast ego-tripovima M. Rollanda ili Michaela Mondavija (sin slavnog Roberta Mondavija, danas čovjeka-brenda koji u scenama sa sinom djeluje kao da ga drže na životu u promotivne svrhe).

No u pozadini ovog kolorita likova i isprepletenih priča stoji jasno izražen Nossiterov stav: globalizacija i homogenizacija ukusa uništavaju individualnost vina i terroir (pojam koji obuhvaća položaj, klimu i niz drugih prirodnih čimbenika) kao distinktivne karakteristike po kojima se vino može povezati sa određenim mjestom. Velike i neprestano rastuće korporacije, zajedno sa letećim enolozima poput Rollanda ('vinski Spielberg', u filmu prikazan kako primjenjuje istu formulu na niz chateaua), svemoćnim kritičarom Parkerom (diktatorom vina kako ga naziva Hugh Johnson) i cijelom marketinškom mašinerijom diljem svijeta proizvode marke iza kojih stoje vina koja su sve standardiziranija, jednoličnija?

Što se dalje zbilo, tko želi biti prvi enolog na mjesecu i kakve su reakcije na film, teme su za drugi članak?
 

Komentari (0)