Čepovi sa stabla kojem se fućka

Koji se god pjenušac pio na dočeku Nove godine, najgori spumante za 10 kuna ili ekskluzivni Krug za nekoliko tisuća kuna, trebalo se sjetiti Dom Perignona. Ne zbog pjenušanja vina, već zbog druge vrijedne ostavštine ovog slijepog benediktinca. Dom Perignon je, naime, prvi počeo staklene boce masovno čepiti plutenim čepovima.

Prije 1600. godine boce su se čepile drvenim čepovima koji su bili impregnirani maslinovim uljem. Već sama blizina ulja nije baš sretna za vino, no još su veći problem bile eksplozije u kojima sunauljeni čepovi letjeli iz boca tijekom druge fermentacije i vino je stradavalo. Slavni je Pierre „Dom“ Perignon tom problemu doskočio elastičnim plutenim čepom i žicom, kakvu koristimo i danas.

Tako se i hrast može pohvaliti svojim višestrukim utjecajem na najplemenitiji ljudski proizvod. Dok nam kontinentalni lužnjak daje drvo za bačvice iz čijih će dužica vino tijekom fermentacije izvlačiti najfinije sastojke svojih budućih sekundarnih aroma, mediteranski plutnjak nam daje čep pod kojim će vino putovati kroz vrijeme i razvijati najsloženije, tercijarne arome.

U svijetu se godišnje proizvede, odnosno oguli sa stabala hrastova plutnjaka oko 340.000 tona pluta, a dvije trećine ukupne proizvodnje koristi se baš za čepove. Najviše se, više od polovine svjetske proizvodnje, ubere u Portugalu. U Španjolskoj se ubere trećina svjetske proizvodnje, a u svim ostalim zemljama ostatak. U mnogima čak i manje nego s jednog jedinog hrasta plutnjaka, popularnog „zviždača“, stabla u portugalskom gradiću Aquas de Moura koje je ime dobilo po tisućama ptica koje neprestano fućkaju u njegovoj krošnji.

Riječ je o gorostasu visokom 14 metara s kojeg je 1991. godine ubrano 1200 kilograma pluta od kojeg je napravljeno više od 100.000 vinskih čepova. Toliko se vjerojatno boca pootvaralo na svim našim obiteljskim proslavama Nove godine. Svi čepovi koji su ovih dana poletjeli u nebo, strop, prozor ili, ne daj Bože, nečije lice, tako su mogli stići sa rekordera kojem se fućka.

piše: Ivo Kozarčanin

Komentari (0)