Blagdani uz graševine

Samo je jedna vinska sorta u Hrvatskoj koja može popratiti sva, ili barem gotovo sva jela u kojima ćemo uživati tijekom predstojećih blagdana.

Riječ je, naravno, o graševini, najrasprostranjenijoj vinskoj sorti vinove loze u Hrvatskoj koja baš unas daje možda i najbolja vina. U Slavoniji to su jača, punija, skladnija i aromatičnija vina, dok su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj lakša i svježija. Baš zbog tih razlika graševine se mogu sljubiti s najrazličitijim jelima.
Kao odličan aperitiv poslužit će Magnus Dies, jubilarni pjenušac kojeg je Badel 1862 u povodu 140. obljetnice tvrtke proizveo od graševine iz daruvarskog vinogorja. Riječ je o extra sec pjenušcu proizvedenom klasičnom šampanjskom metodom koji se zbog 13,35 grama neprovrelog šećera može poslužiti i uz predjela od škampi ili liganja, primjerice.

Uz predjela kontnentalne hrvatske, poput hladnih narezaka sa sirom i vrhnjem te ljućim (ali ne slatkastim) hrenom gotovo savršeno će pristajati graševina berbe 2003. koju proizvodi samoborski vinar i slastičar Marijan ?ganjer. To je školski primjer svježije graševine s prekrasnom žutozelenkastom bojom, pomalo samozatajnim aromana, ali i divnom gorčinom koju je sve teže pronaći u vinima ove sorte. Velika je mana ove graševine što je teško dostupna, odnosno što se može se nabaviti samo kod proizvođača. Valja napomenuti da su druga godišta korektna, ali ni blizu one iz 2003. godine. Ova će graševina, kao i neke druge iz sjeverozapadne hrvatske pristajati i uz bistre mesne juhe.

Uz topla predjela na bazi tjestenine s lakšim umacima, popularnu puricu s mlincima, ili jela od ribe lijepo će odgovarati neka lakša slavonska graševina poput daruvarske ili kutjevačke iz Kutjevačkog podruma, odnosno od Adžića, Lukačevića... Pečenja od svinjetine, janjetine i teletine tražit će već neku kasnu berbu, a poseban će užitak pružiti slavna Enjingijeva graševina kasne berbe, Graševina Mitrovac Vlade Krauthakera ili pak kutjevačka graševina s oznakom De Gotho.

Polusuhe graševine kasne ili izborne berbe dobro će podnijeti i lakša jela od divljači ili pak deserte, a za kraj svečanih obroka koji nam predstoje graševina nudi i najsvečanije vinske dosege, visoke predikate u kojima doista kvalitetom dosiže nebo. Riječ je o vinima čija je slatkoća toliko oplemenjena aromama meda, maslaca, karamela da im ni najplemenitiji sirovi poput gorgonzole ili roqueforta, ali i ponajbolje gusje ili pačje paštete neće ništa oduzeti već će zajedno pružiti vrhunski užitak. Tu smo već u cjenovnoj kategoriji koju si ne može svatko priuštiti, ali petstotinjak kuna za malu buteljku od 0,375 litara Kutjevačke graševine izborne berbe suhih bobica 2002. godine svakom će Bakhovom djetetu biti bolje ulaganje nego u neku krpicu s etiketom. Ovo vino sa čak 170 grama neprovrelog šećera pruža doživljaj koji se dugo pamti, ravan ponajboljim sauternesima.


ZANIMLJIVOSTI

- Graševina je najrasprostranjenija vinska sorta u Hrvatskoj koja se kod nas još naziva grašica ili talijanski rizling, u Sloveniji laški rizling, u zemljama njemačkog govornog područja welsch riesling, u Italiji riesling italico, u mađarskoj olaszrizling, u češkoj rizling vlasšky

- Donedavno se unas prodavala pod komercijalnim imenima rizling uz oznaku područja na kojem je proizvedena, npr. Daruvarski rizling, no to je zakonom zabranjeno jer rizling može biti samo rajnski, a graševina i rajnski rizling botanički nemaju nikakve veze

- Pridjev laški u mnogim se narodima koristio kao naziv za druge narode (unas npr. Vlaški), a kod starih Rimljana za sva područja koja nisu bila rimska

- Oko podrijetla graševine još se uvijek dvoji: neki ampelografi tvrde kako joj je domovina Francuska, ali nisu se dogovorili je li riječ o Champagnei ili Alsaceu, dok drugi govore kako dolazi iz austrijskog dijela Štajerske

- Unatoč nazivu talijanski rizling, sigurno ne dolazi iz Italije već je riječ samo o netočnom prijevodu pojma welsch riesling s njemačkog jezika

- Danas se najviše uzgaja u Hrvatskoj i Sloveniji gdje su optimalni klimatski uvjeti za sortu pa u dobrim godinama daje iznimno kvalitetna vina, a pogodna je za proizvodnju predikatnih vina, kao i za arhiviranje

- U Hrvatskoj se uzgaja gotovo u svim kontinentalnim vinogorjima, a u pravilu daleko najbolje graševine dolaze s kutjevačkog područja, no u sušnim i vrućim godinama poput 2003. iznimne su kvalitete i graševine iz vinogorja sjeverozapadne Hrvatske poput Plešivice

- U dobrim godinama graševina s dobrog položaja podsjeća na svježu sočnu jabuku

- Grožđe kasno zrije, berbe su obično u drugoj polovici listopada, a mlado vino ima prekrasnu svijetlu žuto-zelenkastu boju, dok kod odležanijih graševina prevladavaju žuti tonovi



piše: Ivo Kozarčanin

Komentari (0)