Graševina

Graševina je najrasprostranjenija vinska sorta u Hrvatskoj koja se kod nas još naziva grašica ili talijanski rizling, u Sloveniji laški rizling, u zemljama njemačkog govornog područja welsch riesling, u Italiji riesling italico, u Mađarskoj olaszrizling, u češkoj rizling vlasšky.

Donedavno se unas prodavala pod komercijalnim imenima rizling uz oznaku područja na kojem je proizvedena, npr. Daruvarski rizling, no to je zakonom zabranjeno jer rizling može biti samo rajnski, a graševina i rajnski rizling botanički nemaju nikakve veze

- Pridjev laški u mnogim se narodima koristio kao naziv za druge narode (unas npr. Vlaški), a kod starih Rimljana za sva područja koja nisu bila rimska

- Oko podrijetla graševine još se uvijek dvoji: neki ampelografi tvrde kako joj je domovina Francuska, ali nisu se dogovorili je li riječ o Champagnei ili Alsaceu, dok drugi govore kako dolazi iz austrijskog dijela Štajerske

- Unatoč nazivu talijanski rizling, sigurno ne dolazi iz Italije već je riječ samo o netočnom prijevodu pojma welsch riesling s njemačkog jezika

- Danas se najviše uzgaja u Hrvatskoj i Sloveniji gdje su optimalni klimatski uvjeti za sortu pa u dobrim godinama daje iznimno kvalitetna vina, a pogodna je za proizvodnju predikatnih vina, kao i za arhiviranje

- U Hrvatskoj se uzgaja gotovo u svim kontinentalnim vinogorjima, a u pravilu daleko najbolje graševine dolaze s kutjevačkog područja, no u sušnim i vrućim godinama poput 2003. iznimne su kvalitete i graševine iz vinogorja sjeverozapadne Hrvatske poput Plešivice

- U dobrim godinama graševina s dobrog položaja podsjeća na svježu sočnu jabuku

- Grožđe kasno zrije, berbe su obično u drugoj polovici listopada, a mlado vino ima prekrasnu svijetlu žuto-zelenkastu boju, dok kod odležanijih graševina prevladavaju žuti tonovi

piše: Ivo Kozarčanin

Komentari (0)