Sorte red sadržaj
 
 

Chardonnay III

Chardonnay je najpopularnija bijela vinska sorta na svijetu i iako se uzgaja gotovo u svim vinorodnim krajevima nije najrasprostranjenija; ta titula pripada ?panjolskoj manje poznatoj sorti airen.

- Potje?e najvjerojatnije iz Burgundije, iako publicist i povjesni?ar, te doajen vinskog pisanja u Hrvatskoj Sre?ko Ljubljanovi? u svojoj knjizi Arhivska vina navodi mogu?nost da su chardonnay Rimljani iz Dalmacije prenijeli u Burgundiju.

- Širom svijeta naziva se još i morillon, weisser klewner, gelber weissburgunder, pinot chardonnay, pinot giallo, pinot blanc a cramant, blanc de Champagne, chardennai, chardonet, epinette, beaunois, gamay blanc, petit chatey, rousseau, maconnais, arnaison blanc...

- Daje vina razli?itih stilova i okusa, a me?u bijelim vinima najpogodniji je za njegovanje u barriqueu, što je i gotovo neophodno kad se o?ekuje da ?e vino nakupiti više od 13 posto alkohola

- Jedna je od sorti neizostavnoj u proizvodnji šampanjaca (uz crni i mlinarski pinot), a pjenušci proizvedeni samo od chardonnaya u Champagnei se nazivaju Blanc du blanc.

- Od chardonnaya se proizvode glasovita vina chablis i montrachet.

- Iako dozrijeva relativno rano (sredinom rujna), gro??e nakuplja dosta še?era uz relativno visoke kiseline i pogodan je za kasne berbe.

- U Hrvatskoj vrhunce posti?e u Slavoniji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Istri, a kako je podlo?an terroiru, iz svake je regije druga?iji.

- Chardonnay je zaslu?an i za svjetsku slavu najpoznatijeg hrvatskog vinara Miljenka Mikea Grgicha koji je danas suvlasnik vinarije Grgich and Hills u kalifornijskoj dolini Napa, a 1976. godine, tada još samo kao enolog u kalifornijskoj vinariji Calistoga’s Chateau Montelena svojim je chardonnayom berbe 1973. kao prvi vinar izvan Francuske pobijedio na redovitom ocjenjivanju naslijepo u Parizu, što je neslu?beno svjetsko prvenstvo.

- Proizveden kao laganije vino, chardonnay ?e lijepo pristajati uz vo?na predjela ili dimljenu ribu, a u punijoj varijanti prijat ?e uz predjela od plodova mora, tjestenine u umacima od maslaca i sira, jastoga ili hlapa, kuhanu i pe?enu bijelu ribu, kuhanu janjetinu, pe?eno bijelo meso peradi, sireve poput ementalera, edamera, goude, topljene sireve...

- U laganijoj se varijanti slu?i ohla?en na 10 Celzijevih stupnjeva u ?aši koja se i naziva ?ašom za chardonnay, a kao mo?nije, kompleksnije i odle?anije vino dva do ?etiri Celzijeva stupnja topliji i u ?aši što ve?eg volumena, ali u?oj i duguljastijoj od ?aše za velika crna vina.

piše: Ivo Kozar?anin

03.07.2006




Komentari (0)

-- / --

Nema komentara :(

Morate se logirati kako bi slali komentare.


 
 
kombinacije vina i hrane
 
iwg
 

podroom - lifestyle portal o vinukult studio eno galerija mercator croatia osiguranje