Finska (Božić u Finskoj)

Ako želite pravi zimski ugođaj, doživljaj Božića, onda je upravo ovo razdoblje idealno za putovanje u Finsku. I ako još niste poslali pismo Djedu Mrazu da mu ga osobno uručite.

Finska je najpoznatija po miru kojim odiše i prekrasnom prirodom- prekrivena je šumama s jedinstvenim arhipelagom i tisućama jezera (zadnji put je izbrojeno 187.888 jezera),te predstavlja nevjerojatnu kombinaciju bregova punih drveća i voda. No, uz mističnu sjvernjačku prirodu, Finska je također i moderna nordijska zemlja s vrlo visokim životnim standardom i naprednom ekonomijom i tehnologijom. Ekonomija joj se tradicionalno zasnivala na drvnoj industriji koja je i danas izuzetno važna, no u zadnja dva desetljeća je najveći fenomen uspon telekomunikacijskog giganta Nokie.Također mnogo ulažu u edukaciju, a posebno u edukaciju odraslih kojima se nude razne večernje škole, treninzi i programi.

Broji 5.2 milijuna stanovnika i sedma je po veličini u Europi.Govori se Finski, ali 5.5% populacije govori Švedski, a govore još i Sami jezike (u Laponiji). No Finci odlično pričaju Njemački, Engleski, te druge europske jezike, tako da turisti neće imati problema sa sporazumijevanjem.

Dijeli se na 5 glavnih regija – Helsinki regiju ( Helsinki-futuristički grad mora); Jezerski kraj (najveći u jezerski predio u Europi); Laponiju (pravu europsku divljinu); Južnu Finsku i Arhipelag (pravo putovanje kroz Finsku povijest) i Zapadnu obalu ( pješčane plaže, spa i moderni jazz).

Glavni grad Finske, Helsinki, je jedan od najmodernijih i kulturno naprednih gradova Europe, no ipak je u dodiru sa svojom iznimnom povijesti koja seže preko 450 godina.
Grad je pun živih i šarenih trgova i gradskih vijećnica i u njemu se često održavaju ljetni koncerti na otvorenome i sportski događaji.

Svakako treba posjetiti famozni otok-tvrđavu Suomenlinnu (www.suomenlinna.fi) na ulasku u južnu luku Helsinkija, koji je zaštićen od UNESCa. Tu također živi oko 900 Finaca u svojim preuređenim barakama.

Osim što ćete se diviti arhitekturi, tu također ima mnogo toga za istražiti – čak sedam muzeja, galerija, restauranta, kafića, nekoliko parkova, plaža i prekrasnu prirodu. Nude se ture s vodičem, a uvijek ima nekih događaja poput izložbi, jazz koncerata i kazališnih performanca, osobito u ljeti.

Jedan od iznimnih muzeja je Open Air muzej tradicionalnih građevina na otoku Seurasaariu (www.nba.fi/en/seurasaari_openairmuseum) na koji dođete preko brvna. Muzej pruža svojim posjetiteljima da zakorače u prošlost i osjete tradicionalan način života u finskom selu. Sastoji se od kolekcije koliba, farmi, ruralnih crkva, plemićkih posjeda i ostalih starih građevina koje su sačuvane i preseljene sa svojih originalnih mjesta iz drugih provincija Finske.

Glavno polazište u Helsinkiju je Market Square, gdje se može vidjeti arhitektonsko naslijeđe luke Elizabeth. Glavna zgrada na trgu je prekrasna Gradska vijećnica iz 1858., s atraktivnim tornjem sa satom. Također se tu još nalazi i replika Diaz Crossa u sjećanje na prvog Europljanina koji je stupio na Algoa Bay 1488., kada se je nizozemski istraživač Bartholomew Diaz kratko zaustavio na svojem putovanju na istok. Na trgu se smjestila i javna knjižnica iz 1835. koja je nekoć služila kao sudnica. Zgrada je divan primjer viktorijansko-gotičke arhitekture i zanimljivo je da je njezina fasada izrađena u Engleskoj i poslana brodom u Port Elizabeth kako bi se opet sastavila dio po dio. Ispred knjižnice stoji kip Kraljice Viktorije, otkriven 1903.

Ako želite popiti kavu i diviti se arhitekturi zgrada onda je to najbolje učiniti na Senate Square gdje su zgrade na glasu kao najbolji primjeri neoklasicističkog stila u Europi. Trgom dominira glavna gradska znamenitost, Lutheranska katedrala, koju je projektirao Carl Ludwig Engel i koja je blagoslovljena 1852. Interijer je jednako savršen kao i pročelje i otvorena je svakoga dana, te se ne naplaćuje ulaz. Zgrade na trgu koje je također projektirao Engle su Palace of the Council of State/Zgrada Vijeća države (1822.) i University buildings/Sveučilišne zgrade (1832.) uključujući knjižnicu koju smatraju njegovim najboljim radom. Tu se također još i nalaze Nacionalni muzej i ?eljeznički muzej

U Helsinkiju sigurno nećete ostati gladni. Ima preko 830 restauranta, od najskupljih gurmanskih, do malih, živahnih, koji nude izvrsne domaće specijalitete i atmosferu.

Zadnjih godina su Finci postali iznimno samouvjereni u svoju kuhinji, spoznavši pravu kvalitetu svježih finskih namirnica i sastojaka. Njačešće ćete naći ribu na menuu, što je i logično uzevši u obzir 60 000 jezera i veliku morsku obalu. Također mnogo korsite razne bobice i gljive, zbog velikog broja šuma. Svaka regija ima svoja tradicionalna jela, pa je tako i najbolje da se uzme a la carte menu koji je sastavljen upravo da pokaže čime se pojedina regija ponosi. Tako otoci i provincije gdje se govori Švedski imaju svoj osebujan menu, Skargardssmak ili Okusi otoka, te se najviše sastoji od ribe. Karelia a la carte se fokusira na buffet tradicijama Karelije i nudi variva i složence. Lapland a la carte nudi meso sobova, mnoge vrste riba, poseban Lapp puikula krumpir, i naravno bobice.

Svakako treba i spomenuti vrhunski Finski dizajn. (www.finnishdesign.fi )

1950-ih i 60-ih je osvojio globalnu slavu, za što su zaslužne trijenale u Milanu 1951., kada je Finska osvojila većinu Grand Prix nagrada i medalja. Najveća imena su Gunnel Nyman, Kaj Franck, Tapio Wirkkala i Timo Sarpaneva. Marimekko kojeg je osnovao Armi Ratia je napravio revolucija što se dobrog ukusa i boja tiče, te su kuće i stanovi zaživili na drugačiji način. To je razdoblje i kada su se pojavili klasici modernog dizajna kao što su legendarne Fiskars škare s narančastom ručkom. Mnogi arhitekti poput Alvar Aalta su zaslužni za neke legendarne finske stvari poput Aalto vaze, nakita...

Finska je iznimna za posjetiti u svako doba godine.
U proljeće je divno osjetiti radost i optimizam koji vladaju nakon duge zime. Još uvijek zna biti svježe, a led se topi sve do svibnja kada počinju topliji dani,a najhrabriji se već i kupaju u jezerima.

Ljeto je u Finskoj najmagičnije, s dugačkim danima punim svijetla i beskrajnim jezerima i šumama koje tada služe kao igralište svojim stanovnicima i posjetiteljima.

Ulice Helsinkija su prepune otvorenih ljetnih terasa, parkovi puni ljudi koji joggiraju i voze bicikle, trajekti prevoze izletnike na tvrđavu na otok Suomenlinna...

Ljeti gradovi cvatu unatoč tome da je ljeto doba kada većina Finaca odlazi u svoje kuće uz more ili jezera ili pak na krstarenja arhipelagom u svojim brodovima.

Naravno to se sve nudi i turistima na raspolaganje, od malih kućica uz more, do luksuznih vila. Uz sve to imaju na raspolaganju još i plivanje, saunu, rafting, ribolov i planinarenje, za one aktivnije.

Vrlo je živahno sredinom ljeta kada se održavaju razni festivali i slavlja, pogotovo onaj vikend najbliži solsticiju. Tada i počinje razdoblje najboljeg vremena, s temperaturama iznad 20C, čak i do 30C u srpnju i kolovozu. Turisti će imati problema sa spavanjema, pogotovi oni na sjeveru kada se Sunce nalazi iznad horizonta po nekoliko tjedana.

U Helsinkiju i južnijim djelovima, nejasan sumrak se spusti na nekoliko sati nakon ponoći, te je spavanje zadnja stvar ikome na pameti. To je razdoblje najvećih festivala u Finskoj.

Pori, gradić na zapadnoj obali oživi u srpnju kada započne Jazz Festival, jedan od najduže osnovanih i najpoznatijih u Europi. Dvorac Olavinlinna, na Lakeland otoku u Savonlinni na istoku, je domaćin vrhunskog Opera Festivala, a ulice grada Seinajoki u Ostrobothnian ravnicama su prepune plesača na „Tango Marketu“.

Helsinki Festival ima najveći program koji počinje krajem kolovoza, i ujedinjuje muziku, kinematografiju, kazalište i ostale kulturne izražaje.

Sredinom ljeta u sjevernoj Finskoj, Sunce ne zalazi par tjedana. Tako, na primjer, u Utsjokiju, jedan dugački ljetni dan traje preko dva mjeseca. Niti i na jugu Finske nema prave noći, nego se ona sastoji od razdoblja produženog sumraka, prije nego pravog mraka.

Za vise informacija o festivalima: Finland Festivals, Helsinki Festivals, Lapland Festivals

Jesen je doba kada se sve ljetne aktivnosti smiruju, i započinje s bujnim šarenilom boja pod nazivom „ruska“ koje kratko traje. Jesenje boje su posebno lijepe na ledinama Laponije u rujnu, što čini cijeli taj sjeverni dio Finske idelanim za pješačenje.

No vrlo brzo i prvi snijeg padne i postane mračno. Tada u Helsinkiju stanovnici osvjetljavaju ulice svijetlećim instalacijama i razveseljavaju raznim zbivanjima koja su dio „Valon Voimat“ – Forces of Light – festivala (www.valonvoimat.org ). To je odlično vrijeme za istraživanje izvrsnih muzeja i galerija.

Zima je odlično vrijeme za posjet Finskoj jer nudi pravi idiličan doživljaj Božića i zime općenito. Traje skoro pola godine (počinje u listopadu i traje najmanje do sredine svibnja), pa se tako tada nudi mnogo aktivnosti. Rijetko gdje su uvjeti za skijanje tako dobri kao u Finskoj, a zbog dugih dana u Laponiji se možete baviti zimskim sportom pod sjajnim Suncem čak 16 sati. Zbog suhe kontinentalne klime hladan zrak i nije tako neugodan kao što očekujete, ali ipak morate biti dobro obučeni.

U svim vremenskim (ne)prilikama prijevoz odlično funkcionira i ulice se čiste i posipaju, ako treba i usred noći. ?eljeznički promet je vrlo točan i dolazi po rasporedu, baš kao i nacionalna zračna kompanija Finnair, osim kada su baš jake mećave

Zimski mrak(Polarna noć) – Kaamos

Budući da je najsjevernija Finska iznad Polarnog kruga(66 paralela), taj dio Finske uživa u čarima polarne noći, poznatije kao „kaamos“ na Finskom, kada Sunce ne izlazi. U spomenutom Utsjokiju, na krajnjem sjeveru to razdoblje isto traje skoro dva mjeseca, dok su u cijeloj Finskoj dani vrlo kratki tijekom zime i Sunce je nisko na horizontu čak i u podne. Dani nisu tamni kao noći, ali je svijetlo obojeno nijansom plave ili sive.

Božić u Finskoj je jedan od najpopularnijih turističkih aranžmana diljem svijeta, a Finci Božić zaista obilježavaju po tradiciji - spektakularno i svečano.

Laponiju (www.laplandfinland.com), najsjeverniju regiju gdje Djed Mraz ima svoje selo, većina Finaca doživljava kao najuzbudljiviju s magičnim i svjetlucavim Sjevernim svjetlima tj. Aurorom Borealis.

Ona je dom maloj populaciji Lappa ili Sama, a možete posjetiti i odličan muzej njihove kultue u Inari. Tu se nude razne sportske aktivnosti, od kojih je najpopularnije brzo hodanje na skijama, te ono što posebno oduševljava i pruža nezaboravan užitak je vožnja na saonicama koju vuku haskiji, dok se vi pokrijete dekom i uživate u vožnji predivnim krajolikom.

Sobovi su stoka Laponije. Stoljećima su stanovnike Laponije opskrbljivali hranom, odjećom i omogućavali im život. Danas uglavnom služe kao turstička atrakcija, za vožnju saonica. Glavni grad provincije, ujedno i najveći grad, Rovaniemi, sjedi na Arktičkom krugu koji dijeli područje. A to je također grad gdje ćete naći jedini pravi dom najpopularnijeg stanovnika Finske – Djeda Mraza. Tu se nalazi selo Djeda Mraza gdje je svaki dan Božić i koje ima poštanski ured koji proslijeđuje pisma djece sa svih dijelova Svijeta upravo njemu. Tu također posjetioci kojih na godinu ima preko 500 000, imaju priliku upoznati Djeda i slikati se s njim i njegovim pomoćnicima, te Bakom Mraz i sobovima. Dolina u kojoj se smjestilo selo Djeda Mraza ima slučajno oblik uha, pa se priča da tako Djed Mraz može slušati svu djecu Svijeta! Uz poštanski ured, selo ima još raznih aktivnosti koje se nude, poput parka sobova i Santa Park tematskog parka. Također možete poslati pismo ili razglednicu prijateljima ili kući iz Djedovog osobnog poštanskog ureda, koja će imati markicu na kojoj svi zavide. No ipak je najveća senzacija odlaska u selo, upoznavanje samoga Djeda Mraza i šaptanje želja na njegovo prijateljsko uho.

Vjerojatno je i zato Božić najveći blagdan u Finskoj.Atmosfera u gradovima je magična, pjevaju se božićne pjesme na ulicama, te je sve puno božićnih sajmova. U gradu Turku, na jugozapadu, se svake godine 24. prosinca službeno proglašava mir cijeloj zemlji. To je tradicija još iz 16.-og stoljeća.

Finci veliku važnost pridaju tome da ga proslave s obitelji.
Tradicionalan Finski Božićni objed se sastoji od šunke prelivene senfom, servirane sa složencem od krumpira i švedske repe, te poznatom salatom od cikle, a peku i tradicionalne kekse od meda, đumbira i ostalih mirodija.

Ako vam sve ovo nije dovoljno da se odlučite na putovanje u Finsku ili u magično selo Djeda Mraza, ili vas možda neke druge stvari sprečavaju da ga ostvarite, probudite dijete u sebi i napišite Djedu Mrazu pismo na http://www.visitfinland.com/christmas/site/santawindow3.html .
Nikad ne znate, možda osluškuje vaše želje i čeka upravo na vas...

Komentari (0)