Idemo na Sljeme

Nemoguće je zamisliti grad Zagreb bez planine Medvednice tj. Sljemena njezinog najvišeg vrha koji je ujedno već više od 100 godina omiljeno i najpopularnije zagrebačko izletište.

Povezanost Sljemena i zagrebčana odlikuje se ljubavlju njezinih stanovnika prema šumovitim bregima i vinogradima koji ih okružuju. Tradicija uzgoja vinove loze, planinarstva i skijanja dio je zagrebačkog duha koji možda na najbolji mogući način govori o međusobnoj uzajamnosti.

Uz Sljeme se vežu prve ispisane stranice povijesti hrvatskog planinarstva 1878. godina kada je sagrađen prvi planinarski objekt „Gradska kuća“ na mjestu gdje se danas nalazi poznati ugostiteljsko-hotelski objekt „Tomislavov dom“. Proteklih godina dom je obnovljen i trenutno je jedan od najboljih zagrebačkih hotela koji u svojoj bogatoj ponudi pruža usluge smještaja, restorana, welless-a i kongresnih događanja u prekrasnom ambijentu stoljetne šume na 1000 m iznad gradske vreve.

Medvednica je vrlo pristupačna planina koja pruža nebrojene mogućnosti lijepih izleta i bavljena sportskim aktivnostima (planinarenje, skijanje, biciklizam i dr.). Na nekim dijelovima planine, zapadnima, ima špilja i ponora, a najpoznatija je špilja Veternica koja se ubraja među najveće špiljske kompleksu u Hrvatskoj. Skijaška budućnost je sjajna jer postoje još neiskorištene padine podno Hunjke prema Fakultetskom dobru na kojima se mogu napraviti skijaške staze, a FIS World Cup "Snow Queen Trophy" koji se već drugu godinu zaredom održava na Sljemenu samo je potvrda važnosti parka prirode Medvednica. Mogućnosti uspona su, također mnogobrojni od Sljemenske žičare koja je ujedno i najudobnija i najbrža (vožnja traje cca 25 min) s prekrasnim panoramskim vidicima Zagreba i Medvednice, automobilom brdskim cestama i pješice markiranim stazama za ljubitelje hodanja. Zahvaljujući prigradskom autobusnom prometu mogućnost prilaza je sa svih strana, pa i zagorske. Usponi su laki, iako ima i onih zahtjevnijih preko jačih strmina.

Zbog velikog broja izletišta uzduž cijele Medvednice, svakog sa svojim pristupima te zbog isprepletenosti obronaka s gradom Zagrebom, Medvednicu možemo geografski podjeliti na tri dijela: zapadni, središnji i istočni dio. Najinteresantniji je njezini središnji dio (najbviši vrh Sljeme 1033 m), radi mnogobrojnih prilaza i planinarsko ugostitejskih domova i gostionica (domovi Grafičar, Risnjak, Runolist, Puntijarka, Hunjka, Lipa; gostionice Zlatni medvjed, Vidikovac, Pilana Bliznec, Stara Lugarnica i dr.). Međutim, njezini ostali dijelovi nisu manje interesantni, dapače dobro su poznati po vinogradima i vinskim putevima koji krase njezine istočne padine te zapadne bogate kraškim pojavama: ponikvama, ponornicama i špiljama. Zanimljivosti zapadne Medvednice se protežu od područja gorskih livada na Ponikvama, šipilje Veternica, ruševine Susedgrada i stijena Kamenih svata uz koje su sagrađene planinarske kuće i domovi za odmor (najviši vrh Bradovec 582 m). Istočna Medvednica, koju od središnjeg dijela odvaja kašinski prijevoj na Lazu, vrlo je cijenjena među planinarima radi svoje raznolikosti terena. Za razliku od središnjeg dijela, koji je gotovo u cijelosti prekriven visokim šumama, istočni krase planinske livade, osobito lijepe u proljeće kada cijeće cvate. Iako, se ovaj dio Medvednice ne odlikuje visinom ( najviš vrh Drenova visok je samo 576 m), njezina atraktivnost je upravo u spomenutim izmjenama cvjetnih livada i polja sa šumskih hladom. Ona vodi od Laza preko Kladeščice (planinarska kuća na Kladeščici 460 m) i Zelingrada i silazi u Zelinu. Zelinska vinska cesta smještena na pitomim brežuljcima zelinskog vinogorja na udaljenosti od samo 30 km istočno od Zagreba oduševiti će vas toplinom domaćina i ponudom izvrsnih vina proizvedenih od najpoznatijih svjetskih sorti grožđa kao što su Rizling rajnski, Chardonnay, Pinot sivi, Pinot crni. Pinot bijeli, Kerner, Graševina, Traminac, Sauvignon i Zweigelt. Od autohtonih sorti grožđa tu je Kraljevina i Moslavac od kojih se stoljećima u zelinskom kraju proizvodi izvrsno vino. Najpoznatija Kraljevina po kvakvoći i rasprostranjenosti je upravo ona sa zelinskog područja i ujedno prvo ljetno vino „Kraljevina Zelina“ od sorte Kraljevina crvena, autohtone sorte Prigorja. Zanimljivo je napomenuti da su Kraljevinu uzgajali i grofovi Zrinski, a u njenom vinu uživali su mnogi slavni iz prošlosti između ostalih i Ludwig van Beethoven.

Također, u vinu i gastronomskim specijalitetima možemo i sami uživati na jednom od brojnih obiteljskih gospodarstava poznatih zelinski vinara Jarec, Kos, Jurišić, Čegec, Purek i ostalih ako se uputimo prema zelinskoj vinskoj cesti.

Komentari (0)