Hvar

U 4.st.pr.Kr. Grci su nam donijeli vinovu lozu u Starogradsko polje i zavidno organizirali proizvodnju vina. Rimljani su je oplemenili i od tada se na najplodnijim tlima otoka njeguje loza, a vinogradarstvo je stoljećima ostalo osnova života na Hvaru.

Krajem prošlog stoljeća Hvar je imao 5750 ha vinograda, što predstavlja više od 19% njegove ukupne površine. To je vrijeme vinogradarsko-vinarskog procvata otoka, jer dok su europske vinograde poharale bolesti (filoksera i oidium), potražnja za hvarskim vinima je naglo porasla. Sagrađene su brojne luke, kanalima i potocima su zaustavljene bujice koje su ispirale plodno zemljište, a zajedno sa lozama i broj stanovnika je porasao za 30%. Danas otok Hvar ima svega 8% tadašnjih vinograda, odnosno 1,6% ukupne površine otoka uz, nažalost, daljnji trend nestajanja vinograda.

Klima:
Još u prošlom stoljeću bečki klimatolog J. Hann nazvao je otok Hvar 'Jadranskom Madeirom' opisujući njegovu ugodnu mediteransku klimu sa suhim toplim ljetima i blagim kišovitim zimama. Hvar ima i vrlo visoku insolaciju pa sa svojih 2730 sunčanih sati godišnje, odnosno7,5 sati dnevno u prosjeku, izuzetno odgovara vinovoj lozi. Pogodan godišnji raspored oborina te niska relativna vlažnost zraka u periodu rasta i zrenja bobica također povoljno utječu na rast loze i kvalitetu grožđa, a nepovoljno na biljne bolesti. Ne zaboravimo i rijedak dar među vječno žednim mediteranskim otocima - izvore žive vode.

Položaj:
Za uspješnu proizvodnju grožđa i vina presudan je izbor sorte i podloge glede kakvoće tla i klimatskih uvjeta. S vinogradskog aspekta postoji više mikrolokaliteta, no mogu se izdvojiti tri osnovna: južni obronci, sjeverni dio otoka, te uzdužni greben na visini 400 - 500 metara nadmorske visine. Svaki lokalitet ima svoje pogodnosti i sorte koje na njima najbolje uspijevaju, pa ljudi već tradicionalno, poučeni pričama starijih, sade sorte na mjestima koja im najviše pogoduju.

Sorte:
Plavac mali i Plavac veliki kao crne, te Bogdanuša, Maraština i Prč kao najrasprostranjenije bijele sorte. Od ostalih istaknimo Drnekušicu, Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Merlot, Pošip, Kuč, Muškat rumeni, a tu su i još neke stare autohtone sorte.

Komentari (0)