Barrique bačve

U vinarstvu, kao i u ostalim segmentima života, javljaju se promjene u proizvodnji i pristupu, te ukusima vezanim uz vino.

Od vina se traži da bude ekološko–toksikološko čist, prirodan i za potrošača ugodan napitak, a u okvirima tih zahtjeva traže se nove mogućnosti stvaranja različitih okusa vina koji bi bili zanimljivi potrošačima.

Tako su svojedobno veliku popularnost imala vina od novih sorti grožđa dobivenih križanjem. Slijedeći trend bila su slatka vina koja su udvostručila potrošnju vina u Njemačkoj, a gdje se tradicionalno najviše pije pivo. U svijetu su bijela vina osjetno traženija nego crna, jer su laganija i mogu se piti u gotovo svakoj prilici, a ne samo uz jelo što je slučaj sa crnim vinima. Trebalo je dakle nešto osmisliti kako bi se povećao plasman crnih vina. Poznato je da crna vina osjetno sporije dozrijevaju nego bijela i korištenjem velikih bačava trebalo je predugo čekati da ona postignu kvalitetu za potrošnju. Uporabom manjih bačava, vina brže zriju, jer u kraćem vremenskom razdoblju dobiju potrebnu količinu zraka, dakle, manje bačve dobile su prednost pred velikima, a došlo se i do zamisli da se vinu dade drvenast okus. Tako su nastale, danas vrlo tražene, barrique bačve kao nužnost u proizvodnji vrhunskoga vina.

Barrique je naziv za hrastove bačve odgovarajućeg oblika i volumena koji varira u pojedinim francuskim pokrajinama od 80 do 305 litara. Najpoznatiji u svijetu je bordoški barrique od 225 litara, a barrique je i naziv postupka zrenja vina i naziv za vino koje je tim postupkom proizvedeno. Bačve za barrique vina su standardizirana, a dimenzije bordoškom barriqueu (225 + 2 l) utvrdila je 1858. godine Trgovinska komora Bordeauxa. Taj tip bačava točno je određen dužinom, širinom i povijenošću dužica, te brojem obruča.

Višegodišnjim odležavanjem u drvenim bačvama, u podrumskim uvjetima (temperatura 13–15 °C i relativna vlažnost 90–95 %) u vinu se zbivaju složeni procesi esterifikacije i ekstrakcije (vanilina i tanina iz drva) te oksidacije, što se regulira debljinom i dužinom dužica, te volumenom bačve. Utvrđeno je da dužica debljine 3 cm i površine 10 cm2, godišnje propusti 1 litru kisika.

Svi ovi procesi ovise i o starosti bačve, jer je količina izlučenih tanina iz bačve u vino proporcionalna sa starošću bačve, to jest kod nove bačve izlučivanje je najbrže i najveće, a s daljnjim korištenjem bačve slabi.

Stoga se preporuča korištenje barrique bačava najduže četiri, a samo rjeđe i pet godina. Kako su barrique vina postala vrlo tražena na tržištu, ova tehnika proizvodnje vina počela se primjenjivati i za bijela vina, što iziskuje izradu velikih količina barrique bačava.
Za crna vina najbolje je da samo odležava u barriqueu, dok se za bijela vina preporučuje već i fermentacija u barrique bačvama. Za dužice i danarice bačava koristi se donji i srednji dio hrastova trupca, iz hrasta starog preko 100, ali ne i starijeg od 200 godina.

Karakteristike francuske dužice : širina je 2-4 puta veća od debljine, a dno se izrađuje iz istih sortimenata kao i dužice.
Dužice se ne istanjuju.
Dužica treba biti cijepana po žici.

Dna se izrađuju od istih obradaka kao i dužice.
Od francuske dužice traži se velika cijepivost, potpuna zdravost, nepropusnost, čvrstoća i trajnost.

Oblik francuske dužice je pravilno prizmatski.

Danas se za izradu barrique bačava koriste hrastovi elementi kIase F 1 i F 2, što odgovara klasi probirak

Drvo za dužice i danarice cijepa se ili pili na debljinu 31 mm, suši se prirodno, postupno, kroz nekoliko godina (najmanje dvije do četiri godine), jer se u prirodnim uvjetima, smjenama vlažnog i suhog vremena, tijekom postupnog višegodišnjeg sušenja, u drvu odvija hidroliza i oksidacija, a katalizatori su enzimi samog hrastovog drva. Sušenjem na otvorenom stovarištu dolazi do procesa polimerizacije, ali i ispiranja nekih tanina iz hrastovine.

Kod savijanja dužica, koristi se vatra, koja unutrašnjost plašta bačve zagrijava na temperaturu od 170 do 215 ° C, u trajanju oko 45 minuta.

Opaljenost unutrašnjosti barrique bačava može biti: slabog, srednjeg ili jakog intenziteta, a najčešće se koriste barrique bačve srednje opaljenosti dužica i danarica, da vino ne djeluje preagresivno drvenasto, čime bi ostale arome vina bile sakrivene.

Dužice koje se jače i duže zagrijavaju (pale), brže i intenzivnije ispuštaju arome u vino tako da se efekat drvenastog okusa postiže već za šest do najkasnije devet mjeseci. Jednaka jačina drvenog okusa kod slabije paljenih bačava ostvaruje se tek za dvanaest i više mjeseci, što vino čini kvalitetnijim.

Površine dna koje će biti u kontaktu sa vinom, također je prije montaže potrebno izložiti plamenu vatre i postići sličnu jačinu opaljenosti kao što je opaljenost plašta bačve.
Barrique bačve se ne parafiniraju niti iskuhavaju. Barrique bačve se ne premazuju.
Priprema barrique bačava za vino sastoji se u ispiranju i punjenju bačve hladnom vodom do dva dana.

Komentari (0)